ŠAKALI JURE NA PALILULI: Specijalne ekipe uhvatile divlju životinju

Foto: instagram

Nedavno su radnici „Zoohigijene“ u dvorištu porodične kuće u Kaluđerici uhvatili jednog šakala.

Oni su proteklog meseca ulazili u dvorišta pojedinih žitelja Mirijeva i Karaburme, koji su prijavljivali takve slučajeve. Prema rečima stručnjaka, najviše ih ima u Pančevačkom ritu, a zatim u sremskom i šumadijskom delu prestonice.

Za povećanje njihove populacije krivi su ljudi koji su stvorili divlje deponije sa ostacima hrane svuda u gradu, što njima odgovara. Zbog toga bi trebalo promeniti navike i ne bacati otpad na nedozvoljenim mestima.

Prisustvo divljih životinja nije ništa neuobičajeno jer jasna granica između prirode i gradske sredine ne postoji – ovjašnjavaju nadležni iz JKP „Veterina Beograd“.

– Važno je i naglasiti da su naše ekipe pripremljene za svaku vrstu spasavanja i ukazivanja pomoći životinjama.

Radnici „Veterine“ u saradnji sa Zoološkim vrtom, Zavodom za zaštitu prirode Srbije, ornitološkim udruženjima i lovačkim društvima aktivno učestvuju u zbrinjavanju svih vrsta divljih životinja koje se pojavljuju u prestonici. Zajedno sa predstavnicima ovih institucija odlučuje se kako i na koji način se životinje vraćaju u prirodno stanište.

Osim šakala koji se šetaju obodom grada, na prestoničkim obalama ima sve više nutrija.

Reč je o invazivnoj vrsti glodara koja ugrožava vrste koje prirodno stanuju na našem podneblju, a sama činjenica da nam je postala vidljiva znači da se namnožila dovoljno da bi u budućnosti mogla da postane i problem.

– Nutrije lako mogu da prežive u našim uslovima, brzo se razmnožavaju i imaju puno potomaka što remeti odavno uspostavljeni prirodni poredak – dodaju stručnjaci.

– Kod nas nemaju prirodnih neprijatelja i nemamo potencijal grabljivica koje bi same mogle da urade „prirodnu kontrolu“ ovakve vrste.

Jedino rešenje jeste donošenje pravilnika o invazivnim vrstama koji bi mogao nutrije da „neutrališe“ kao pretnju po ostatak prirode. Životni vek nutrije u prirodnom okruženju je tri, retko četiri godine, aktivna je u sumrak i u zoru, pred svitanje, a u mirnim staništima u kojima nema predatora i tokom celog dana.

Leave a Comment

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

*